Arheologija: Iz povijesti Slavonskog Broda
SB@NET 11.05.2001 KULTURA ( 75271 )
SLAVONSKI BROD - U radu su prikazana najnovija otkrića zoomorfne idoloplastike pronađene tijekom prve faze istraživanja obredno-ukopnoog prostora starčevačkog lokaliteta na zemljištu Galovo u sjeveroistočnom dijelu Slavonskog Broda, gdje su na više lokacija otkriveni ostaci starčevačkih naselja.
Na Galovu brodska Ciglana obavlja velike iskope za svoje potrebe, a lokalitet je slučajno otkriven u njihovim profilima na dubini od 0,90 do 2,00 m. Prilikom otkrića 1995. godine nalazište je evidentirano kao starčevačko naselje, no iskop l997. otkrio je obredno-ukopni prostor starčevačkog lokaliteta na nekadašnjoj obali Save, od kojeg je 2 km sjevernije starčevačku naselje Igrač u Bukovlju, izgrađeno na južnim obroncima Dilja.
U istraženoj površini pronađeni su ostaci brončanodobne nekropole s urnama u tunelima i obredno-ukopni prostor starčevačkog lokaliteta; velika plitka zemunična jama (15 x 7 m) s dvije obredne peći (oblik cigare), tri ljudska kostura u zgrčenom položaju (dva bez lubanje), nekoliku skupina keramike s mnogobrojnim životinjskim kostima (obredne gozbe) i govedi rog kultno ukopan na dnu središnjeg prostora, blizu kojeg je bio, preko dvije stepenice, glavni istočni ulaz u zemunicu. Zapadno od velike, otkrivena je manja plitka zemunična jama 5 x 5 m, s dvije ulazne stepenice na sjevernoj strani.
U njezinom prostoru na zapadnoj strani bio je ukopan jedan skvrčeni kostur, koji je imao samo stražnji dio lubanje. Iznad kostura pronađeni su brojni ulomci keramike i kamene alatke, a posebno se ističe skupina kamenih sjekira i mikrolita na istočnoj strani ulaznih stepenica u zemunicu. Uokolo manje zemunice otkriveni su nizovi okomitih drvenih stupova koji su isprod ulaznog dijela oblikovali trijem. Pokraj mnogobrojnih komada keramičkih posuda i kamenih alatki (21 sjekira - jedna s rupom), otkriveni su: gredica crvene boje - okera, četiri glinena diska s rupom (po dva u paru) - možda kotači za kolica i dvije zoomorfne idoloplastike - glava patke i žrtvenik u obliku životinje s čašom na leđima.
Područje brodskog Posavlja, po svojem zemljopisnom položaju kao dio središnje Slavonije uz rijeku Savu u sklopu južnopanonskog prostora, bilo je jedna od glavnih magistrala kulturnih i etničkih strujanja tijekom svih razdoblja prapovijesti.
Tako povoljni prirodni uvjeti omogućili su gustu naseljenost brodskog Posavlja u neprekinutom nizu tijekom 8.000 godina od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Od 320 do sada evidentiranih arheoloških lokaliteta (Lozuk 1993., 38), 52 pripadaju mlađem kamenom dobu - neolitiku i to 15 starčevačkoj kulturi, a 37 sopotskoj kulturi. Tijekom 1996. i 1997. godine na obroncima Dilj-gore evidentirano je 70 novih arheoloških lokaliteta.
Nalazišta starčevačke i sopotske kulture u brodskom Posavlju:
1. Slavonski Kobaš-Selište,
2. Lovčić-Gradina,
3. Glogovica-Đurin bajer,
4. Slobodnica-Lateralni kanal,
5. Slavonski Brod, Glogovica, škola M.A.Reljković (zapadno naselje),
6. Slavonski Brod-Galovo, Ciglana (istočno naselje i obredno ukopni prostor),
7. Bukovlje-Igrač (sjeverno naselje),
8. Gornja Vrba,
9. Donji Slatinik-Praulje,
10. Korduševci-Babine njivice,
11. Zadubravlje-Dužine,
12. Bicko Selo-Veliki brijeg,
13. Stari Perkovci-Gloie.
14. Stari Perkovci-Kod Lipe,
15. Vrpolje-Veliko polje
Druge reference:
Research into Prehistoric Cultures in Slavonia and Baranja
SVIBOR: Project: 6-02-301, Dr.sc. Kornelija Minichreiter
Geneza i kontinuitet materijalne kulture Hrvata
Dr.sc. Kornelija Minichreiter, Institut za arheologiju, Zagreb
Citat iz stručnog rada:
Zoomorfna idoloplastika obredno-ukopnog prostora starčevačkog lokaliteta na Galovu u Slavonskom Brodu
Dr. sc. KORNELIJA MINICHREITER, Institut za arheologiju
Ul. grada Vukovara 68, HR - 10000 Zagreb
UDK 903.5.(497.5. Slav. Brod) "6343"
Na Galovu brodska Ciglana obavlja velike iskope za svoje potrebe, a lokalitet je slučajno otkriven u njihovim profilima na dubini od 0,90 do 2,00 m. Prilikom otkrića 1995. godine nalazište je evidentirano kao starčevačko naselje, no iskop l997. otkrio je obredno-ukopni prostor starčevačkog lokaliteta na nekadašnjoj obali Save, od kojeg je 2 km sjevernije starčevačku naselje Igrač u Bukovlju, izgrađeno na južnim obroncima Dilja.
U istraženoj površini pronađeni su ostaci brončanodobne nekropole s urnama u tunelima i obredno-ukopni prostor starčevačkog lokaliteta; velika plitka zemunična jama (15 x 7 m) s dvije obredne peći (oblik cigare), tri ljudska kostura u zgrčenom položaju (dva bez lubanje), nekoliku skupina keramike s mnogobrojnim životinjskim kostima (obredne gozbe) i govedi rog kultno ukopan na dnu središnjeg prostora, blizu kojeg je bio, preko dvije stepenice, glavni istočni ulaz u zemunicu. Zapadno od velike, otkrivena je manja plitka zemunična jama 5 x 5 m, s dvije ulazne stepenice na sjevernoj strani.
U njezinom prostoru na zapadnoj strani bio je ukopan jedan skvrčeni kostur, koji je imao samo stražnji dio lubanje. Iznad kostura pronađeni su brojni ulomci keramike i kamene alatke, a posebno se ističe skupina kamenih sjekira i mikrolita na istočnoj strani ulaznih stepenica u zemunicu. Uokolo manje zemunice otkriveni su nizovi okomitih drvenih stupova koji su isprod ulaznog dijela oblikovali trijem. Pokraj mnogobrojnih komada keramičkih posuda i kamenih alatki (21 sjekira - jedna s rupom), otkriveni su: gredica crvene boje - okera, četiri glinena diska s rupom (po dva u paru) - možda kotači za kolica i dvije zoomorfne idoloplastike - glava patke i žrtvenik u obliku životinje s čašom na leđima.
Područje brodskog Posavlja, po svojem zemljopisnom položaju kao dio središnje Slavonije uz rijeku Savu u sklopu južnopanonskog prostora, bilo je jedna od glavnih magistrala kulturnih i etničkih strujanja tijekom svih razdoblja prapovijesti.
Tako povoljni prirodni uvjeti omogućili su gustu naseljenost brodskog Posavlja u neprekinutom nizu tijekom 8.000 godina od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Od 320 do sada evidentiranih arheoloških lokaliteta (Lozuk 1993., 38), 52 pripadaju mlađem kamenom dobu - neolitiku i to 15 starčevačkoj kulturi, a 37 sopotskoj kulturi. Tijekom 1996. i 1997. godine na obroncima Dilj-gore evidentirano je 70 novih arheoloških lokaliteta.
Nalazišta starčevačke i sopotske kulture u brodskom Posavlju:
1. Slavonski Kobaš-Selište,
2. Lovčić-Gradina,
3. Glogovica-Đurin bajer,
4. Slobodnica-Lateralni kanal,
5. Slavonski Brod, Glogovica, škola M.A.Reljković (zapadno naselje),
6. Slavonski Brod-Galovo, Ciglana (istočno naselje i obredno ukopni prostor),
7. Bukovlje-Igrač (sjeverno naselje),
8. Gornja Vrba,
9. Donji Slatinik-Praulje,
10. Korduševci-Babine njivice,
11. Zadubravlje-Dužine,
12. Bicko Selo-Veliki brijeg,
13. Stari Perkovci-Gloie.
14. Stari Perkovci-Kod Lipe,
15. Vrpolje-Veliko polje
Druge reference:
Research into Prehistoric Cultures in Slavonia and Baranja
SVIBOR: Project: 6-02-301, Dr.sc. Kornelija Minichreiter
Geneza i kontinuitet materijalne kulture Hrvata
Dr.sc. Kornelija Minichreiter, Institut za arheologiju, Zagreb
Citat iz stručnog rada:
Zoomorfna idoloplastika obredno-ukopnog prostora starčevačkog lokaliteta na Galovu u Slavonskom Brodu
Dr. sc. KORNELIJA MINICHREITER, Institut za arheologiju
Ul. grada Vukovara 68, HR - 10000 Zagreb
UDK 903.5.(497.5. Slav. Brod) "6343"
Proljetno doba Petnja. Slavonski Brod, 2019.
SBONE.EU Slavonski Brod prije svega