Izložba Human / Nature
Arthea 21.09.2002 KULTURA ( 23768 )
SLAVONSKI BROD - Izložba Human/Nature; Muzej Brodskog Posavlja i Galerija Balen. U suradnji gradskog Muzeja brodskog Posavlja i privatne Galerije Balen, otvorena je 17. rujna izložba "Priroda/ljudi". Kustosi izložbe su povjesničari umjetnosti brođanka Maja Fowkes i britanac dr.Reuben Fowkes.
Galerija Balen u Slavonskom Brodu obiteljska je galerija, otvorena 1997. godine. Vođena isprva osobnim afinitetima voditelja dr. Marijana Balena, liječnika i supruge Mirjane Balen, ekonomistice, galerija ugošćuje niz akademskih slikara - Hrvoja Šercara, Danijela Butalu, Predraga Golla, Renatu Facan pl. Kušec, Viktora Daldona i druge. Kćerka Maja, isprva kao studentica, a docnije kao kustosica, galeriju vodi recentnom kulturnom politikom. Kao kustosica, zajedno sa suprugom Reubenom Fawkesom, Englezom, živjela je i radila neko vrijeme u Budimpešti, gdje je suprug bio na doktorskom studiju, kao stipendista Britanske Akademije znanosti i umjetnosti.
Tako su mladi kustosi predstavili u Galeriji Balen tijekom travnja mađarskog akademskog umjetnika Janosa Sugara (1958.; Documenta IX, Kassel, 1992.; Biennale u Sao Pauolou, 1992.) ambijentom i video projekcijom, pod nazivom "Attention Recycling". Uslijedila je izložba "Priroda/Ljudi" u Trafo Galeriji u Budimpešti, nakon čega je neposredno postavljanje iste izložbe u Slavonskom Brodu svakako kuriozitet. Predstavljeni su uglavnom mlađi, ali već renomirani hrvatski umjetnici: Viktor Daldon, Ivana Franke, Denis Krašković, Alem Korkut, Luko Piplica, Sandra Sterle, Ivan Šeremet i Slaven Tolj. Kustosi su ovakvom kulturnom politikom bili predvođeni idejom decentralizacije u kulturi, a pozivajući se na "rekonstruktivni postmodernizam" također zagovornici ljudske kreativnosti iskazane kao "međuljudska povezanost, društvena odgovornost i ekološku osjetljivost", te ispunjenost čuđenjem i "dragocjenostima domaćeg načina života".
Izvjesnim oponiranjem globalizaciji kroz nastojanje na umjetnicima koji ističu "osebujne značajke lokalne pripadnosti", koncept "Priroda/Ljudi" ipak umjetnosti nalazi mjesto u izražavanju globalne podsvijesti. Dijalektika regionalnog i globalnog, nacionalne svijesti i kozmopolitske svijesti, dijalektika je odnosa kolektivnog i individualnog. Međutim, umjetnost je nositelj individuacije, ako ne podrazumijevamo folklornu, nego visoku umjetnost. Kao takav, individuum je postao suptilan za empatiju, sinergiju, pa shodno tome njegova "techne" (umijeće, vještina) može ga jednako ljudski voditi i u svijet tehnologije, ako ga znamo kibernetski "humanizirati". Ideja otuđenja koju navode autori izložbe kao posljedicu "industrijske modernizacije", po našem mišljenju nije nužno vezana uz narušavanje odnosa s Prirodom, nego uz nedostatak kreativnosti.
Tako je zadarska umjetnica Sandra Sterle koristila tehnologiju- video zapisa u kojem ona "Okolo, naokolo" (1997.) trči (u "slow motion"-u) oko stare masline, odjevena u narodnu nošnju, povezujući ritual kruženja i ciklusa, tradiciju i uopće "korijensko" kroz psihu suvremene žene: ponavljanje je ovdje uvijek ponovno otkrivanje tamne zastrtosti bića. I kipar Alem Korkut u radu "Momento mori-ja" razmišlja multimedijski: uranja glineni autoportret u akvarij s vodom, pokraj istoznačnog video zapisa, pa kroz proces i sinhronicitet otapanja i raspadanja, problematizira odnos duha i tvari.
Odnos "Priroda/Ljudi" na ovoj izložbi nastojao je biti izvjesnim primarnim postupkom, ali je eskalirao u svijet tehnike (fotografija, video, diaprojekcija), pa je time potvrdio da je budućnost Prirode jednako začudna i suptilna i u kibernetskoj umjetnosti kao jedna antroplogija humaniziranja tehnologije.
Posebno vrijedan događaj je radionica "Promišljanje suvremene umjetnosti u kontekstu rekonstruktivnog postmodernizma" koja je održana za sve zainteresirane, gdje posebno treba pohvaliti grupu naprednih srednjoškolskih učenika, te lucidnu skupinu studenata 4. godine "Visoke učiteljske škole", koji su pohađali kreativnu nastavu likovne i medijske kulture tijekom studija.
Za SBOL Kolumne Hinda Arta
Tako su mladi kustosi predstavili u Galeriji Balen tijekom travnja mađarskog akademskog umjetnika Janosa Sugara (1958.; Documenta IX, Kassel, 1992.; Biennale u Sao Pauolou, 1992.) ambijentom i video projekcijom, pod nazivom "Attention Recycling". Uslijedila je izložba "Priroda/Ljudi" u Trafo Galeriji u Budimpešti, nakon čega je neposredno postavljanje iste izložbe u Slavonskom Brodu svakako kuriozitet. Predstavljeni su uglavnom mlađi, ali već renomirani hrvatski umjetnici: Viktor Daldon, Ivana Franke, Denis Krašković, Alem Korkut, Luko Piplica, Sandra Sterle, Ivan Šeremet i Slaven Tolj. Kustosi su ovakvom kulturnom politikom bili predvođeni idejom decentralizacije u kulturi, a pozivajući se na "rekonstruktivni postmodernizam" također zagovornici ljudske kreativnosti iskazane kao "međuljudska povezanost, društvena odgovornost i ekološku osjetljivost", te ispunjenost čuđenjem i "dragocjenostima domaćeg načina života".
Izvjesnim oponiranjem globalizaciji kroz nastojanje na umjetnicima koji ističu "osebujne značajke lokalne pripadnosti", koncept "Priroda/Ljudi" ipak umjetnosti nalazi mjesto u izražavanju globalne podsvijesti. Dijalektika regionalnog i globalnog, nacionalne svijesti i kozmopolitske svijesti, dijalektika je odnosa kolektivnog i individualnog. Međutim, umjetnost je nositelj individuacije, ako ne podrazumijevamo folklornu, nego visoku umjetnost. Kao takav, individuum je postao suptilan za empatiju, sinergiju, pa shodno tome njegova "techne" (umijeće, vještina) može ga jednako ljudski voditi i u svijet tehnologije, ako ga znamo kibernetski "humanizirati". Ideja otuđenja koju navode autori izložbe kao posljedicu "industrijske modernizacije", po našem mišljenju nije nužno vezana uz narušavanje odnosa s Prirodom, nego uz nedostatak kreativnosti.
Tako je zadarska umjetnica Sandra Sterle koristila tehnologiju- video zapisa u kojem ona "Okolo, naokolo" (1997.) trči (u "slow motion"-u) oko stare masline, odjevena u narodnu nošnju, povezujući ritual kruženja i ciklusa, tradiciju i uopće "korijensko" kroz psihu suvremene žene: ponavljanje je ovdje uvijek ponovno otkrivanje tamne zastrtosti bića. I kipar Alem Korkut u radu "Momento mori-ja" razmišlja multimedijski: uranja glineni autoportret u akvarij s vodom, pokraj istoznačnog video zapisa, pa kroz proces i sinhronicitet otapanja i raspadanja, problematizira odnos duha i tvari.
Odnos "Priroda/Ljudi" na ovoj izložbi nastojao je biti izvjesnim primarnim postupkom, ali je eskalirao u svijet tehnike (fotografija, video, diaprojekcija), pa je time potvrdio da je budućnost Prirode jednako začudna i suptilna i u kibernetskoj umjetnosti kao jedna antroplogija humaniziranja tehnologije.
Posebno vrijedan događaj je radionica "Promišljanje suvremene umjetnosti u kontekstu rekonstruktivnog postmodernizma" koja je održana za sve zainteresirane, gdje posebno treba pohvaliti grupu naprednih srednjoškolskih učenika, te lucidnu skupinu studenata 4. godine "Visoke učiteljske škole", koji su pohađali kreativnu nastavu likovne i medijske kulture tijekom studija.
Za SBOL Kolumne Hinda Arta
| 21.09.2002 |
Proljetno doba Petnja. Slavonski Brod, 2019.
SBONE.EU Slavonski Brod prije svega