Slavonski Brod, grad na rijeci Savi (2000.)

Slavonski Brod, grad na rijeci Savi (2000.)
SB@NET 15.05.2000 PABIRCI  ( 226 )
SLAVONSKI BROD - Ime grada Broda prvi put je pomenuto u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. 1244. godine kao Villa Broid. To je bilo utvrđeno naselje u posjedu plemića Berislavića Grabarskih. Kasnije ovo naselje dobiva naziv Brod pa Brod na Savi te konačno Slavonski Brod.

Slavonski Brod se nalazi na sjevernoj obali rijeke Save, na južnom rubu Panonske ravnice, izmedu Brodskog Brda (obronci planine Dilj) i rijeke Save. Prometno je čvorište na auto-cesti iz Europu ka Maloj Aziji, administrativni centar Brodsko-posavske županije i industrijski centar. Slavonski Brod ima dosta razvijenu industriju, s krupnim subjektima poput metalne industrije "Đuro Đaković" koja je značajno doprinijela razvoju grada i poznata je širom svijeta. Važna je grana gospodarstva poljopriveda, uzgoj voća i proizvodnja hrane a u zadnje vrijeme se razvijaju uslužne djelatnosti i turizam.

Kroz povijest je lokacija grada Slavonskog Broda bila dobro nastanjena, nalazi u predjelu Galova (sjeveroistok grada) potječu iz neolitika od prije 10,000 godina (starčevačka kultura). Povijesna naseobina iz rimskog doba mjestu centra današnjeg grada datira iz rimskih vremena i zvala se Marsvnnia. Nakon Marsonije na lokacija grada su se nastanili Slaveni u 6. stoljeću nove ere koji su ostatke rimskog grada nazival Stari Grad. Kroz kasni Srednji vijek i glavninu Novog vijeka Slavonski Brod je bio važna utvrda u Vojnoj Krajini, seriji utvrda na granici Austrije sa Turskim carstvom. U 20. stoljecu Slavonski Brod je iskusio nekoliko perioda brzog rasta, kao prometni i industrijski centar. Ali je iskusio tri rata a u Drugom Svjetskom Ratu je srušen do temelja savezničkim bomadiranjem.

Ivana Brlić Mažuranić, unuka hrvatskog bana Mažuranića, živjela je Slavonskom Brodu i napisala mnoga djela za djecu. Nazivaju je i hrvatskim Andersenom. Od pisaca poznat je pjesnik Dragutin Tadijanović a ima ih još, poput moreplovca Tome Skalice (Mladi Brođanin Skalica isplovio je 20. listopada 1851. na finskom kitolovcu iz Bremena i poslije trogodišnje odiseje postao prvi Hrvat koji je oplovio svijet. Poznati Ivo Visin iz Prcnja tek je 1859. završio svoju plovidbu oko zemaljske kugle).

Tvrđava Brod Brod je bio jedan od važnih strateških i prometnih mjesta koje je kontroliralo granicni prijelaz prema Turskoj i povezivalo glavne trgovacke putove. Austrija od 1715 do 1780. godine gradi u Slavonskom Brodu veliku Carsku i kraljevsku slavonsku pogranicnu tvrđavu Brod na rijeci Savi. Prisilnim rabotama gradili su je seljaci graničari. Tvrdava pravilnog zvjezdolikog oblika zidana je zemljanim nabojem, opekom, drvetom i kamenom. Za potrebe gradnje ove velike tvrđave predviđene za smještaj 4000 vojnika i 150 topova posječene su šume u široj okolici. Položaj i blizina ovog fortifikacijskog objekta koji je zauzimao površinu od 141 jutra i 586 hvati, sve do kraja 19. stoljeca utjecali su na razvoj naselja čija je urbana osnova formirana još u tursko doba. Godine 1860. tvrdava je ukinuta kao vojnički beznačajna, a tek početkom 20. stoljeca dopuštena je gradnja u užem esplanadnom prostoru. Jedinstveni i monumentalni primjer vojne fortifikacijske arhitekture 18.stoljeca u Slavoniji - tvrđava Brod - proglašena je spomenikom kulture. Postupna obnova postojecih, dijelom danas razgradjenih prostora i pojedinacnih gradjevina velike barokne Tvrdave Brod u njezinim izvornim opkopima ispunjenim vodom, projekt je jedinstvenog buduceg središta grada Slavonskog Broda.

Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva Godine 1694. sagrađen je drveni franjevački samostan. Kamen temeljac na zemljištu van dometa tvrđavskih topova položio je 1727. godine barun Trenk, zapovjednik Broda a do kraja godine završen je zapadni dio samostana i ozidan vrt. Do 1732. godine sagrađen je južni dio a zatim istočni (1768-1770). Iznad krova sjevernog hodnika postavljen je sat koji je izradio Aleksa Schotz. Brodski franjevci su vršili duhovnu službu ali su imali i značajnu prosvjetiteljsku ulogu jer otvaranjem prve škole 1709. godine postaju prvi učitelji, a 1720.godine otvaraju i filozofski fakultet. Do naših dana franjevci su zadržali kontinuitet rada u Brodskom Posavlju, a franjevacki samostan, i danas dobro očuvan, jedna je od najmarkantnijih baroknih građevina u Slavoniji s najreprezantivnijim klaustrom samostanske arhitekture sjeverne Hrvatske.U Slavonskom Brodu danas djeluje Strojarski fakultet, šest srednjih škola, jedanaest osnovnih škola i jedna osnovna glazbena škola. Od ustanova predškolskog odgoja, u gradu postoji 7 dječjih vrtica, centar za rehabilitaciju i odgoj djece s teškocama u razvoju i jedna glazbeno-jezična radionica.

Manifestacije

Brodsko kolo, smotra folklora Brodsko-posavske županije
Organizator: Folklorni ansambl Broda
Brodsko glazbeno ljeto
Organizator: Kazališno-koncertna dvorana "I.B-Mažuranic"
Likovna kolonija Sava
Organizator: Galerija umjetnina grada Broda

Najpopularniji sportovi su nogomet i košarka.
* NK "Marsonia", navijači: "Legija"
* KK "Slavonski Brod"
* Boksacki klub "Posavina Kuna"
* TK "Brod"

Rijeka Sava je jedna od tri najdulje rijeke u Hrvatskoj (duljine 940 km) - druge dvije su Dunav i Drava. Sava nastaje spajanjem Save Dolinke (koja izvire u dolini izmedu Triglava i slovensko-austrijske granice kod Kranjske Gore) i Save Bohinjke (nastaje izljevanjem iz jezera Bohinja kod mjesta Ribcev Laz) u blizini Lancova u Sloveniji, a utjece u Dunav u Beogradu. Jednim dijelom cini rijecnu granicu izmedu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i potom izmedu Bosne i Hercegovine i Srbije. Površina slijeva Save je 95.720 km2, a važniji pritoci su: Krka; Sutla; Kupa; Orljava; Una; Vrbas; Bosna; Bosut; Drina i Kolubara

Dilj gora je gora srednje Posavine, sjeverno od Slavonskoga Broda. Dijeli Brodsko-posavsku županiju od Požeško-slavonske, a proteže se izmedu rijeka Save, Orljave i Lonje te kanala Bid na istoku. Jedna je od cetiri slavonske planine (tu su još Psunj, Krndija, Papuk). Dilj je i najniža slavonska gora, ima dva vrha, Degman i Cinkovac, oba visoka 461metar. Duga je 45 km sa smjerom pružanja istok–zapad. Planinski masiv Dilj gore mezozojske je starosti. Gradena je od starog kristalinicnog kamena, koje je pokriveno mladim tercijarnim sedimentima. Geološki nalazi sežu u vrijeme paleozoika (oko 300 milijuna godina starosti). Najstariji tragovi živih bica pripadaju vremenu tercijara (oko 20 milijuna godina starosti) i vežu se uz nalaze fosila životinjskih zajednica Panonskoga mora. Na podruju Zdenaca i Glogovice pronadeni su fosili okamenjenih puževa, školjki, ježinaca, riba, koralja, zvijezda i drugo. Pojava kopnenih sisavaca vezana je za vrijeme kvartara (oko milijun godina starosti). Pri iskopu kanala Glogovica 1957. godine u Slavonskom Brodu pronadena je lubanja stepskoga slona.

Diljski predjeli su podrucja izvora mnogih potocica, koji brzaju spajajuci se u vece potocne cjeline i ulijevaju u potok Glogovicu i istocni lateralni kanal. Izgled dolini dala je površinska erozija. Padine obronaka su mjestimicno nestabilne pa ima pojava lokalnih klizišta. Radi cestih poplava u dolinama se pružaju neproduktivne livade. Od nekadašnjih poznatih slavonskih hrastovih šuma na Dilj gori je ostalo vrlo malo. Danas se vecina površina ove gore nalazi pod livadama, vocnjacima, oranicama i naseljima, samo na vecoj nadmorskoj visini ima bjelogoricnih šuma hrasta i bukve, a mjestimicno je unesena i crnogorica. Šume su znatno prorijedene pa na mnogim mjestima šuma ima izgled šikare.

02.03.2000.